O nadi

(Napisano povodom Evropskog dana muzikoterapije 2024.)

Nada je uverenje u pozitivan ishod u vezi sa događajima i okolnostima u životu.

Često čujem “ima li nade, dajte nam nadu, nemojte da  nam oduzmete nadu....”

...da ću da ozdravim, da ću da preživim, da skinem dijagnozu, da ne uzimam lekove...

...da ću da stignem na vreme, da ću da se zaljubim, kupim stan, imam vezu, imam prijatelje, budem roditelj, završim školu, radim posao koji volim, vratim dugove, da se odselim, da smršam, da ostavim piće, da ću voziti jednog dana, da ću zaraditi velike pare, da ću biti popularan i priznat, da ću dočekati starost...
O nadi

Nada koju traže, nekada uključuje i druge…

… da će ova veza potrajati, da će moj muž biti bolji, da će moja žena da me razume, da će se moj sin prestati da se kocka, da će moja ćerka postati uredna, da ću dobiti unuče, da neću dobiti otkaz, da će ugovor biti ispoštovan, da će operacija uspeti…

 …da je dogovor moguć, da će ubicu pronaći, da će krivac biti kažnjen…

A nekada, traže nadu u globalnom ili apstraktnom kontekstu …

…da će ratovi stati, da će laž, krađa, mržnja, nepravda, agresija i diskriminacija nestati, da neće biti negativne selekcije, da će ovaj svet biti bolji…

Džabe pitate. Džaba je tražite.  Nada nije obećanje. Nada je lična stvar.

Bespomoćni traže nadu od drugoga.

Omnipotentni daju nadu.

Takva nada često može biti lažna nada.

Nada je oduvek sumnjiva.  To su još stari Grci imali ambivalentan odnos prema njoj…

Još od onda kada su je bogovi nazvali Elpis i stavili sa svim zlom ovog sveta u Pandorinu kutiju…

Onda kad su Pandori “uvalili” kutiju i lepo joj rekli da kutiju ne otvara….;

pa je kutiju otvorila i svo zlo je izletelo napolјe.

Sem nade.

Ko zna da li je htela da izleti, ali nije stigla…jer je Pandora kutiju odmah zatvorila…;

kao kad se neko trudi popraviti glupost, ali bude kasno…

Zlo se raširilo svetom.

 A samo je nada u kutiji ostala.

Imajući u vidu gore pomenutu situaciju …

Pesimisti će da kažu: Nade nema.  Ostala kod Pandore.

Optimisti će da kažu: Nade ima. Svi smo mi Pandora.  Žrtveni jarac bogova, kriva i radoznala….

Pozitivisti će se pozivati na Šnajderovu teoriju nade i njegova tri koraka: 1. Definisanje ciljeva i prema ciljevima usmereno razmišljanje;  2. pronalaženje puteva za ostvarenje ciljeva;  3. uverenje da će odabrani putevi dovesti do cilja i željene  promene. (Snyder, C. R., Rand, K. L., & Sigmon, D. R., 2002).

Ukoliko pretpostavimo da ste dovolјno radili na sebi da prihvatite nadu kao Božiji dar, onda znate da imate obavezu da pazite na nju, da je stalno nosite sa sobom ili da je ponovo nađete.  a ne da drugoga  pitate ima li je, gde ste je zagubili, privremeno ili namerno ostavili, u lјutnji i žalosti odbacili, potcenili, poklonili, prodali ili oteli od drugoga jer niste imali svoju …

Teško je svakoga trenutka nositi kutiju i još paziti da se ne otvori, da nada ne izleti i ne pobegne, da je neko ne ukrade, ako su vam ruke pune posla, bića ili stvari;  ili u slučaju da nemate ruke ili ne možete ni sebe da nosite, dok obavlјate svakodnevne fizioloske radnje, spavanje, jedenje, kupanje, učenje, hodanje, pogovotovo, ne možete da mislite hladne glave, gladnog tela ili su u čitavu akciju sa nadom uklјučeni drugi lјudi ili zavisite od njih… 

Kažete da nije Vaš slučaj? Niste dobili ni kutiju i ni nadu, pa nemate šta da čuvate?! Nadu su Vam oteli?! Mislite da je nikada, ovde ili nigde nećete naći?

Onda ništa. Nada je lična stvar i lična odgovornost…

Nada je duhovno gorivo svake želje i cilja, pokretač svake akcije, proste ili složene.

Emocije su krila nade; jake emocije joj daju zalet i brzinu. 

Bolest pojedinca, porodice Ili društva slabi nadu. 

Grupa ljudi okupljena oko istog cilja i/ili povezana emocijama može razvijati, negovati, podeliti, izgubiti ili sahraniti nadu. 

Neki ljudi žive bez nade. Žive…, kao da ne žive.

Nada je slaba i kolebljiva, pa je morate negovati I zalivati, a izgubljenu nadu tražiti razmatrajući I rešavajući uzrok njenog gubitka.

Ako ste se u potrazi za nadom zagubili, sačekajte da svane, ili potražite sveću, fenjer ili baterijsku lampu od stručnog lica.

Muzika je sestra nade.

Maloj nadi dajte muziku i Šnajderovu hodalicu dok ne prohoda.    

Ukoliko sebi postavite za cilј da sačuvate ili ponovo nađete nadu, potrebna je vera da je to moguće i fleksibilnost u putevima da to ostvarite.

Ja Vam u posebno srećnim danima, danima iskušenja ili nekim važnim datumuma dobijam muzičke poruke preko različitih posrednika.

One “uključe” moje analitičko dugme, pa “nahrane” ili “probude” moju nadu.

Takva muzička poruka je stigla preko četvorice muzičara, kvarteta, koji sebe zovu Les Égarés u prevodu “Izgubljeni”,  koju “nude” nadu, izvodeći svoju muzičku kompoziciju  “Esperanza” ili  “Nada”, remek delo etno džeza.

Obradovalo me kada sam pronašla njihovu “Nadu”, u vreme kada teške slike i emocije preplavljuju svet preko televizije, internet portala i društvenih mreža, u vreme ratova, elementarnih nepogoda, nesreća I nezgoda, u vreme kada je sve veći broj bespomoćnih, očajnih, žalosnih, ljutih i besnih, koji sebe optužuju ili traže krivca, zbog toga što su u akutnoj žalosti ili imaju poremećan produženog žalovanja tj. komplikovanu reakciju žalosti zbog nerazrešenih ranijh ili kumulativnih trauma.

“Esperanzu” (“Nada”) grupe Les Égarés  virtuozno izvode Ballake Sissoko koji svira koru (tradicionalni instrument zapadne Afrike), Vincent Segal violončelo, Vincent Peirani harmoniku i Emile Parisien, koji svira saksofon.

U ovom teškom vremenu ratova i brojnih nesreća, sve sadašnje i buduće muzikoterapeute podsećam da smo svi ratnici na prvoj liniji borbe za zdravlje, duševni mir i duhovni razvoj, pa ih pozivam koristeći reči koje se koriste u senegalskoj himni  “ Pincez tous vos koras, frappez les balafons.“ (“Uštipnite sve svoje kore, udarajte balafone.”

Podeli ovaj članak:

Autor i predavač:

Picture of Prim. dr sci med. Ranka Radulović

Prim. dr sci med. Ranka Radulović

Psihijatar i psihoterapeut ECP, internacionalni trener i supervizor za metode muzikoterapije sa
preko trideset godina profesionalnog iskustva u kliničkim radu sa psihijatrijskim pacijentima i vankliničkom radu, gde sprovodi preventivne programe u oblasti mentalnog zdravlja..

Predavač je po pozivu i rodonačelnik novih muzikoterapijskih metoda koje se koriste u svakodnevnoj praksi. Autor je brojnih knjiga, poglavlja i stručnih radova iz oblasti psihijatrije, psihoterapije I muzikoterapije.

Zaposlena je na Klinici za psihijatriju UKCS u Beogradu, osnivač Udruženja muzikoterapeuta Srbije i direktor Hatoruma, prvog muzikoterapijskog centra u Srbiji,

Scroll to Top