Abeceda mentalnog zdravlja

(Napisano povodom 10. oktobra, Svetskog dana mentalnog zdravlja)

Kada pri prvom susretu nepoznati ljudi saznaju da sam psihijatar, često sa osmehom komentarišu kako svima treba psihijatar.
Abeceda mentalnog zdravlja

Razmišljala sam o motivima ove vrste „koketiranja“ sa psihičkim zdravljem i sa psihijatrijom tj. psihijatrom.

Ako svima treba psihijatar, onda su svi bolesni, pa samim tim su i oni bolesni, tako da “njihovo ludilo” ne treba da se posmatra preterano ozbiljno, tj. u gomili “ludaka”, jedan “lud” je manje upadljiv.    

Osim toga, dobro je imati psihijatra poznanika koga ste usvojili na prvom susretu, a koji će imati razumevanja i biti blagonaklon za Vase ludosti i priteći u pomoć u slučaju potrebe.

Zbog iznenadnih događaja i nepredviđenih reakcija poznatih i nepoznatih osoba koje su izgledale psihički normalne, često se ne zna ko je zdrav, a ko bolestan, pa treba psihjatar da to „odredi“.

Ideja o psihijatru koji  „pogledom pročita“ osobu i odmah „dadne“ dijagnozu tokom prvog  sustreta je široko prisutna među narodom. To je vezi je da strahom od ludila (gubitka konrole), koji je jedan od urođenih strahova, kod nekoga svestan, a kod nekoga nesvestan.

Ovo ponašanje je povezano i sa strahom od stigmatizacije, jer u slučaju da neka osoba bude zvanično psihijatrijski lečena ili uzima lekove, ona je zauvek „obeležena“ kao psihijatrijski pacijent ili „luda“.   

Zato sam odlučila da se pitanjem psihičkog zdravlja i bolesti pozabavim zbog onih koji imaju strah od gubitka kontrole i ludila, kao i onih koji imaju psihijatrijsku dijagnozu i koji se pitaju da li će ikada biti zdravi.

Oktobar. Svetski dan mentalnog zdravlja.

Frojd je rekao da je zdrava ona osoba koja može da voli i da radi.

To je jako lepa, destigmatirajuća definicija, koja omogućava svima da teže zdravlju i da funkcinišu zdravi i „kao zdravi“. Znam mnoge osobe, koje imaju dijagnozu hroničnog psihijatrijskog obolenja, a mogu i da vole i da rade.  

Zato, ukoliko želite da održite mentalno zdravlje ili imate dijagnozu psihijatrijkog obolenja ne treba razmišljati o dijagnozi, treba nastojati da nam dan bude ispunjen radom (učenjem, održavanjem i stvaranjem), kao i ljubavlju prema porodici, partneru, prijateljima, saradnicima, pojedincu, grupi, poslu, državi ili ideji, životu i Bogu, drugim živim ili neživim objektima, radnjama, na koje ćete usmeriti svoju ljubav i davanje, koje se odnosi na energiju, novac i vreme. Ovo može da se odnosi na sve ili samo na nešto od pobrojanog.

Učenje ima različite oblike. Život de odvija velikom brzinom, a dostignuća 21. veka zahtevaju da ih svakodnevno upoznajemo i da im se stalno prilagođavamo. Svako svojom brzinom. Ponavljanje je deo učenja. Prestanak učenja vodi stagnaciji, nazadovanju, izolaciji, potencijalnoj ugroženosti i bolesti.

Ljubav podrazumeva osećanje uzajamnosti, bliskosti, sigurnosti, poverenja i razvoja. Ljubav može imati razne forme i trajanje. Ne sudite o ljubavi. Nema velikih i malih ljubavi, kratkih i dugačkih. Sve su značajne i sve su velika milost koja nam je ukazana.  Nije ljubav ako izaziva stagnaciju ili bolest. Ljubav je preduslov zdravlja i razvoja. Ljubav ne izaziva osudu i strah. Ljubav nas čini boljim. Ljubav je snaga i smisao,  nada, radost i vera. Ljubav je zdravlje. Bez ljubavi nema lečenja i izlečenja.

Gubici su normalni tokom celog životnog puta. Mogu imati različit karakter. Bol gubitka je cena ljubavi. Uspešna adaptacija na smrtne i nesmrtne gubitke predstavlja stalni izazov i preduslov zdravlja i razvoja pojedinca.

Životni stil je ogledalo zdravlja i bolesti.  Životni prioriteti su za sve osobe isti, bez obzira na uzrast, fizičke, emocionalne i socijalne kapacitete, a to su:  1. zaštita  i ostvarivanje proste egzistencije 2. samorealizacija 3. samotranscendencija ili samoprevazilaženje.  Preskakanje navedenog redosleda u željama, akcijama i planovima, koristeći različite izgovore, vodi frustraciji i bolesti.  

Zdrava je ona osoba koja nastoji da koristi sve svoje telesne, mentalne i socijalne kapacitete. Trudite se da svakoga dana date svoj maksimum. Maksimum je različit za različite dane, jer se naši kapaciteti menjaju tokom vremena. Ne žalite za stvarima i okolnosima koje su se desile, ili se nisu desile.

Na duševno zdravlje utiču telesno i duhovno zdravlje. Nekada su psihički simpotimi rezultat telesnog obolenja, pa se trudite da održavate telesno zdravlje ili da telesne bolesti držite pod kontrolom.

Duševno zdravlje podrazumeva odsustvo duševne bolesti. Neko može biti duševno zdrav, a duhovno bolestan ili obratno duševno bolestan, a duhovno zdrav. Može biti duševno i duhovno duhovno zdrav ili duševno i duhovno bolestan.

Duhovna bolest znači da osoba ne priznaje poštovanje, dobrotu, ljubav, slobodu i moralne zakone kao vrhovnu vrednost, nego oseća i seje mržnju i zlo, planira i  preduzima takve radnje protiv drugih živih bića, prirode i materijalnih  vrednosti, u cilju zadovoljstva i lične koristi, manupulacije ili moći.

Zlo se širi među duhovno slabim. Zlo ne može da se leči ljubavlju, nego  verom i sankcijama. Zlo privlači zlo, a dobrota dobro. Distanciranje od zlih ljudi i radnji je preduslov zdravlja.

Telesna i duševna bolest, kao i trauma gubitka  su veliko iskušenje za duhovno zdravlje, i obratno, duhovno zdravlje doprinosi telesnom i duševnom zdravlju, kao i ozdravljenju od bolesti.

Telesno, duševno i duhovno zdravlje se održava svakodnevnim ućenjem i vežbanjem u običnim životnim situacijama i životnim iskušenjima.

U kriznim situacijama, ne razmišljajte o tome šta je bilo, ili onome šta će biti, nego se polako kroz život krećite dan po dan, sat po sat. Nemojte se nikada pitati zašto Vam se nešto dešava, jer baš tako treba. Svakom po njegovoj meri. Da nije tako, na bi bilo. Slične greške i promašaji  se ponavljaju u životu, sve dok osoba ne izvuče pouku. Bolest telesna i duševna dolazi kada se iscrpe adaptivni kapaciteti i osoba ne brine o sebi dovoljno. Bolesti, bez obrira da li je akutna ili hronična, dolazi kao mehanizam odbrane, kao put, da izleči život ili da ga privede kraju.  Bolesti, nesreće, gubici i druga teška životna iskušenja se dešavaju i dobrim i duhovnim ljudima, su ispit i trening duhovnog zdravlja, prilika da istraju i nastave na svom duhovnom razvoju.

Ko je mentalno zdrav?

Odgovori na par pitanja o mentalnom (duševnom) zdravlju  koje često dobijam.

Da li ispoljavanje psihičkog simptoma, automatski znači psihičko obolenje?

Duševna  bolest podrazumeva da je kod određene osobe oštećeno funkcionisanje više ili svih psihičkih funkcija.  Duševna bolest može da se razvija postepeno ili naglo, usled spoljašnjih faktora (od strane okolone) ili unutrašnjih faktora, telesnih tj. organskih ili psihičkih.

Duševna bolest predstavlja skup simptoma. Prolazno ispoljavanje jednog simptoma ( npr.napetost, nesanica, drhtanje, preosetljvost, problem koncentracije ili neki drugi simptom), pogotovo ako za to postoji spoljašnji razlog ili telesno obolenje, samo  po sebi ne znači da je oosoba psihički bolesna.

Ukoliko simptom ima veliki intenzitet i traje veći deo jednog dana ili se pojavljuje više dana, potrebno je da se osoba javi na pregled kod psihijatra.

Da li psihijatrijsko lečenje znači da je neko zauvek psihički bolestan?

Ne. Postoje mnoga pshijatrijska obolenje koja su prolaznog karaktera, pa ako je neka osoba obolela od takvog obolenja, nakon dužeg ili kraćeg uspešnog lečenja se može smatrati  psihički zdravom.

Da li osoba sa dijagnozom hroničnog psihijatrijskog obolenja može da se izleči?

Uz pomoć lekova, osoba koje ima dijagnozu hroničnog psihijatrijskog obolenja može da bude u remisiji, radno i porodično funkcionalna.  Iako simptomi kod nekih osoba sa hroničnim obolenjem mogu naizgled da se potpuno povuku i osoba može dobro da funkcioniše, treba da nastavi da uzima lekove i da odlazi na kontrole kod nadležnog psihijatra.

Da li osoba koja ima dijagnozu psihijatrijskog obolenja, može da prestane uzimati lekove?

To zavisi od vrste obolenja, toka lečenja i dogovora sa nadležnim psihijatrom.

Da li osoba koja ima poremećaj ličnosti psihički bolesna?

Mnoge osobe imaju naglašene crte ličnosti. Osoba sa poremećajem ličnosti je psihički bolesna, ako svoje crte ličnosti ne može da drži pod kontrolom i ako pokazuje simptome psihijatrijskog obolenja, pa se struktura ličnosti dijagnostikuje tokom lečenja obolenja zbog kojeg su se javili.  Mnoge osobe sa poremećajem ličnosti nikada ne dođu kod psihijatra, ukoliko oni sami ne pate zbog svojih osobina, životnog stila, funkcionisanja i postignuća.. Pošto imaju poremećenu strukturu ličnosti, zbog disfunkcionalnih mehanizama odbrane, teško podnose pritisak i frustracije, pa se lako dekompenzuju i ispolje simptome psihičkog obolenja. Oni imaju specifičan životni stil i složene interpersonalne odnose, pa nije lako živeti blizu njih, pa se nekada javljaju na lečenje na insistiranje porodice ili zbog kršenja zakona.

Da li je psihički bolesna osoba koja zloupotrebljava supstancije ili ima neki drugi oblik zavisnosti?

Da, ukoliko je zloupotreba prešla u fazu zavisnosti. koja dovodi do telesnih i psihičkih oštećenja i bolesti, kao i oštećenja u porodičnom, profesionalnom i socijalnom funkcionisanju.

Da li je osoba koja ima razvojni poremećaj psihički bolesna?

Razvojni poremećaj znači da je razvoj psihičkih ili telesnih funkcija bio oštećen tokom intrauterinog razvoja ili posle rođenja. Stepen oštećenja utiče na stepen zavisnosti od drugih osoba, životni stil, lična i profesionala postignuća, a kod nekih osoba uz razvojni poremećaje postoje znaci i psihijatrijskog obolenja.

Podeli ovaj članak:

Autor i predavač:

Picture of Prim. dr sci med. Ranka Radulović

Prim. dr sci med. Ranka Radulović

Psihijatar i psihoterapeut ECP, internacionalni trener i supervizor za metode muzikoterapije sa
preko trideset godina profesionalnog iskustva u kliničkim radu sa psihijatrijskim pacijentima i vankliničkom radu, gde sprovodi preventivne programe u oblasti mentalnog zdravlja..

Predavač je po pozivu i rodonačelnik novih muzikoterapijskih metoda koje se koriste u svakodnevnoj praksi. Autor je brojnih knjiga, poglavlja i stručnih radova iz oblasti psihijatrije, psihoterapije I muzikoterapije.

Zaposlena je na Klinici za psihijatriju UKCS u Beogradu, osnivač Udruženja muzikoterapeuta Srbije i direktor Hatoruma, prvog muzikoterapijskog centra u Srbiji,

Scroll to Top